PRESS / PRESSE / PRESE

Süddeutsche Zeitung / 11.7.2015

www.sueddeutsche.de/politik/historie-wir-fuehlen-mit-euch-1.2556612

Den Kriegsbildern Alltagsfotos entegegensetzen

Warum? Zunächst, weil eine deutsche Künstlerin sie dazu überredet hat. Im Jahr 2000 brachte die Münchner Fotografin Barbara Hartmann kofferweise Einwegkameras nach Tuzla und Srebrenica. Sie wollte den Kriegsbildern, die aus Bosnien um die Welt gegangen waren, Alltagsfotos entgegensetzen.

Die Frauen fotografierten ihr Leben. So ausdauernd, dass die Kontaktgruppe und die Künstlerin das Projekt 2005 wiederholten und ein Buch und eine Ausstellung entstanden. 2015 beginnt die Fotodokumentation erneut. Dieses Mal live und interaktiv. Unter dem Schlagwort "everydaysrebrenica" veröffentlichen sie Bilder von ihren Blumenbeeten, von ihren Kindern und von Ausflügen. Wie nah Alltag und Schmerz, das Weiterleben und die Narben beieinander liegen, zeigen erst die Bildunterschriften. Und hier liegt die eigentliche Antwort auf das Warum: weil durch die Bilder das Sprechen beginnt.
 

ZDF heute / 11.7.2015

Vor 20 Jahren ermordeten serbische Truppen im Bosnien-Krieg Tausende Männer in Srebrenica. Die überlebenden Frauen leiden unter den Erinnerungen. In dem Online-Projekt "everydaysrebrenica" zeigen sie aber: Ihr Leben ist weitergegangen. 
http://www.heute.de/20-jahre-nach-srebrenica-massaker
 

Die WELT kompakt / 10.7.2015




B5 aktuell / 5.7.2015

http://www.br.de/radio/b5-aktuell/sendungen/interkulturelles-magazin/frauen-aus-srebenica-100.html

Als Podcast zum Nachhören (ab 6:02 min)

Fotoprojekt von Barbara Hartmann Frauen in Srebenica

Am 11. Juni 1995 eroberten serbische Militäreinheiten Srebrenica. 8000 bosnisch-muslimische Männer und Jungen wurden ermordet, 25 000 Menschen vertrieben. Wie gehen die zurückgebliebenen Frauen heute mit der Erinnerung, mit der Nachbarschaft zu den ehemaligen Feinden um? Die Münchner Fotografin Barbara Hartmann begleitet seit 15 Jahren Frauen aus dieser Stadt.

Ungewöhnlich intime Blicke auf Srebenica

Ein 2-jähriges Mädchen im Schaukelstuhl, das sich über ein Feuerkerze freut. Eine Abiturientin im schwarz-goldenen Kleid mit ihrer Großmutter vor einer Treppe aus blanken Ziegelsteinen. Tausende weiße Gräber. Ein zerstörtes Haus von Bäumen überwuchert. Ein Grillabend mit Freunden. Das also ist das Leben in Srebrenica heute, 20 Jahre nach dem Massaker an der muslimischen Bevölkerung. Diese ungewöhnlich intime Blicke auf Srebenica und die Einwohner der bosnischen Stadt ist einem Dutzend Frauen zu verdanken. Seit Wochen fotografieren sie mithilfe von Smartphones was sie bewegt, wie sie leben, was sie tun. Dann kommentieren und verbreiten sie die Bilder durch die sozialen Netzwerke. Der Anstoß dazu gab die Münchner Fotografin Barbara Hartmann, die diese Frauen seit 15 Jahren begleitet. Sie hat die Gruppe mit Handys ausgestattet und ihnen den Umgang mit Facebook, Twitter und Instagram beigebracht.

Der lange Weg der Versöhnung

Schon 2000 und 2005 hat Barbara Hartmann die Frauen dazu animiert, ihr Leben zu fotografieren, egal ob serbischer oder bosnischer Herkunft , junge Mütter oder mehrfache Großmütter, berufstätig oder nicht. Damals hat die Künstlerin ihnen Einwegkameras gegeben. Herausgekommen ist das Buch, "Unsere Sicht – 12 Frauen aus Srebrenica". Für Barbara Hartmann ist aber noch viel wichtiger, dass durch das Fotoprojekt die ehemaligen Nachbarinnen wieder ins Gespräch kamen.

#Everydaysrebrenica

Doch der Weg zur Heilung der Kriegswunden und zur Versöhnung ist lang. Trauer, Armut und Arbeitslosigkeit machten im Laufe der Jahre die Frauen zu Einzelkämpferinnen. Seit 2005 hat sich die Gruppe nicht mehr getroffen. Doch mit dem neuen Online-Fotoprojekt habe sich das schlagartig geändert, erzählt Barbara Hartmann. Die Fotografin hofft, dass dieser Dialog anhält. Denn es gibt noch viel aufzuarbeiten. Serbischen Frauen, die auch Tote zu beklagen haben, können heute noch in Srebrenica ihre Trauer kaum ausdrücken. Die vielen Kommentare und Zusprüche aus aller Welt, die die Hobby-Fotografinnen durch die sozialen Medien bekommen, begleiten sie auf dem langen Weg der Versöhnung. Auf der Webseite www.srebrenica-frauen.org kann jeder die Fotos von 2000, 2005 und 2015 anschauen und unter dem #Everydaysrebrenica geht der Dialog weltweit weiter.

Epd / Interview / 6.7.2015

Das Grauen hinter der Fassade des Alltags - Frauen aus Srebrenica fotografieren ihr Leben nach dem Massaker - (Termin: 11. Juli) – von Matthias Klein (epd)

BUKA / 01.07.2015

http://www.6yka.com/novost/84397/svakodnevni-zivot-u-srebrenici-foto

Svakodnevni život u Srebrenici (FOTO)

Progledajte fotografije žena iz Srebrenice koje su okupljene oko zajedni?kog projekta pod nazivom #everydaysrebrenica (Srebrenica 3.0). Kroz fotografije koje su nastale mobilnim telefonima one govore o životu na ovom podru?ju u današnje vrijeme.

One su ranije bile komšinice, koje danas putem razgovora ukazuju da je mogu? dijalog i pomirenje.

Pogledajte njihove fotografije, a više o samom projektu i radu ovih žena možete saznati na njihovoj Facebook stranici

HATE FREE CULTURE / 15.06.2015 / Interview

Barbara Hartmann: Srebrenické ženy touží vypráv?t - skrz smartphone

Barbara Hartmann (1976) je n?mecká um?lkyn?. Ve svých projektech se zam??uje zejména na témata lidských práv, pam?ti a traumatu. Od roku 2000 pracuje se skupinou dvanácti žen z bosenské Srebrenice, které p?ežily tamní masakr v roce 1995. Hartmann ženám p?vodn? rozdala fotoaparáty, aby zaznamenávaly život kolem sebe n?kolik let po událostech, které p?evrátily jejich život naruby, a ony byly schopny o svých traumatech komunikovat. Jejich fotografie byly vydány knižn? v publikaci Náš pohled - 12 žen ze Srebrenice. Po n?kolikaleté pauze se ženy spolu s n?meckou um?lkyní domluvily na znovuobnovení projektu. P?ed pár týdny proto spustily svou facebookovou a instagramovou stránku Everydaysrebrenica, jejímž prost?ednictvím se s okolím d?lí o fotografie a p?íb?hy ze svého každodenního života.

Už n?kolik let pracuješ se ženami v bosenské Srebrenici. V ?em projekt spo?ívá?

Jde o um?lecký projekt, ve kterém užíváme fotografii nejen jako p?ímý jazyk, ale jako každodenní, otev?ený a velmi kreativní nástroj. Ženy jsou své bývalé sousedky. Bos?a?ky (muslimky) a Srbky. Prost?ednictvím projektu, a tedy i sociálních sítí, spolu hovo?í o každodenním život?, problémech ale i o radosti a p?átelství. A ?as od ?asu mluví o spole?ném traumatu, které zažily – mnohdy ve velmi symbolických obrazech.

SLOBODNA BOSNA  / Ponedeljak, 15.6.2015

http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/21968/everydaysrebrenica_pricha_na_prichu_slika_na_sliku.html 

#EVERYDAYSREBRENICA: Priča na priču, slika na sliku

Fotografkinja iz Njemačke Barbara Hartmann je 2000. nagovorila grupu žena u Srebrenici da kamerom bilježe tragove rata iz svoje perspektive. Grupa #everydaysrebrenica, koju čini dvanaest žena, opstala je do danas, i prije mjesec dana su otvorili Instagram i Facebook profil, na kojem objavljuju slike iz Srebrenice.

Fotografije svojih porodica, fotografije sa vjenčanja, prizora koji ih podsjećaju na one kojih više nema... Na taj način pokušavaju fotografijom približiti širokoj javnosti život u Srebrenici i okolnim mjestima. Barbara Hartmann kaže da su pametni telefoni te Instagram i FB za dio žena koje su u grupi novost, ali da je lično zadovoljna rezultatima koje dobija nakon prve četiri sedmice. «Jedna od glavnih ideja jeste da pokažemo drugačiju sliku od one zvanične i da otvorimo dijalog na još jedan način. Svi mogu učestvovati samo ako koriste hashtag #everydaysrebrenica», kaže Barbara.

Ona objašnjava da na ovaj način želi stupiti u kontakt sa ljudima u Beogradu, Sarajevu, ali i Aleppu, New Yorku, i samoj Srebrenici: «Dakle, #everydaysrebrenica znači život u Srebrenici i Bosni pod uticajem 'pitanja Srebrenica', ali to također znači da se Srebrenica može desiti bilo gdje danas. Mislim da ovako možemo doći do ljudi i otvoriti dijalog. Putem dijaloga možete prevazići mnoge krize. Kada razgovarate jedni sa drugima, možete spriječiti rat. Možda je to previše idealistički, možda je naivno, ali ja iskreno vjerujem u tu ideju. Pri tome je ovaj rad permanentna izložba koja se mijenja svaki dan.»

Barbara kaže i da je ideja začeta 1999., dok je studirala fotografiju i kada je upoznala dosta ljudi iz Bosne. U Bosnu je prvi put došla putem nekoliko udruženja koja okupljaju žene iz BiH i tako se srela sa Srebreničankama. «Za mene su one bile tako snažne da naprosto nisam željela napraviti još jedan izvještaj u kojem bi one samo bile objekat, nego sam htjela ispričati njihove priče koristeći se fotografijom». Tako je 2000. došla u Srebrenicu, noseći 200 jednokratnih kamera u torbi.

«Fotografija se pokazala kao odličan način da se suoče sa traumom. Slikale su ono što vide oko sebe i onda fotografije pokazivale cijeloj grupi. Stavile bi slike na sto ispred svih i počele priču», prisjeća se Barbara.

Godine 2005., Barbara i žene iz Srebrenice napravile su izložbu koja je prikazana u Njemačkoj, te su izdale knjigu fotografija. Knjiga je čak dobila i nagradu za dizajn u Austriji. «Vratila sam se projektu ove godine, kada se obilježava dvadesetogodišnjica genocida u Srebenici. Taj dan će slike iz Srebrenice preplaviti svijet i na njima će biti političari i pokrivene žene u Potočarima.

Dan kasnije, niko neće više čitati o tome. Moja namjera je da te priče ostanu i da dodam tu ličnu notu, a članice grupe su bile sretne da to urade. Sada imaju pametne telefone, pristup internetu i lijepo je gledati kako komuniciraju svaki dan i podržavaju jedna drugu», zaključuje Barbara.

N. Ahmetašević  (Kompletan tekst o ženama u Srebrenici)


STAMP TOSCANA / 02.06.2015

12 donne di Srebrenica. Quello che vediamo.

Our View – 12 women from Srebrenica, tradotto in Quello che vediamo – 12 donne di Srebrenica, è un progetto fotografico collaborativo della fotografa tedesca Barbara Hartmann, che riunisce e mette in contatto donne appartenenti a gruppi in conflitto durante la guerra in Bosnia Erzegovina, iniziata alla fine del marzo 1992

Barbara Hartmann, alla fine del conflitto bosniaco, si rende conto che esiste una notevole mancanza di interesse per le conseguenze della guerra e i traumi della popolazione dopo la strage di Srebrenica, nell’est della Bosnia Erzegovina, dove circa ottomila ragazzi e uomini bosniaci di religione musulmana furono massacrati.

Read more:
http://www.stamptoscana.it/articolo/cultura/12-donne-di-srebrenica-quello-che-vediamo?lang=de

Mostra Online:
http://www.stamptoscana.it/articolo/gallery/mostra-online-su-srebrenica?lang=de